O Sokobanji

Sokobanja već duži niz godina predstavlja jedno od najznačajnijih turističkih mesta u Srbiji. Turizam na ovom prostoru odlikuje se dugim kontinuitetom, čak preko 180 godina aktivnog bavljenja ovom delatnošću. Pogodnosti njenog turističko-geografskog položaja, raznovrsnost i bogatstvo prirodnih turističkih vrednosti, pre svega termomineralni izvori, klimatske karakteristike, bogatstvo biljnog i životinjskog sveta, kao i bogatstvo antorpogenog nasleđa osnova su razvoja turizma na području sokobanjske kotline.

Sa ukupnom površinom od 525 km2, opština Soko banja se nalazi u Istočnoj Srbiji, graničeći se sa opštinama Aleksinac i Ražanj sa zapada, Boljevac sa severa, Knjaževac sa istoka i Svrljig sa juga. Nalazi se na prosečnoj nadmorskoj visini od oko 400 m, u podnožju planine Ozren.

Postojeća saobraćajna povezanost Sokobanje obezbeđena je iz tri pravca- iz Aleksinca, Knjaževca i Boljevca. Najznačajniji je deo regionalnog puta Aleksinac- Soko banja-Knjaževac, koji na udaljenosti od 30 km obezbeđuje Sokobanji direktnu vezu sa auto-putem E75, najznačajnijim turističkim pravcem u našoj zemlji. Iz ovoga vidimo da Sokobanja ima odličnu poziciju i povezanost sa drugim gradovima i da je lako doći do nje.

Sokobanja je vazdušna banja, prepoznatljiva po termalnim izvorima sa temperaturom vode od 14,5 do 45 stepeni Celzijusovih, koji se koriste za lečenje bronhijalne astme, hroničnog bronhitisa, pneumokonioze, psihoneuroze, malokrvnosti, povišenog krvnog pritiska itd. Termalni, termomineralni i mineralni izvoru na području sokobanjske kotline čine njen osnovni turističi resurs, odnosno jezgro turističe tražnje.

Različitiog postavka, fizičko-hemijskih karakteristika, terapeutskih vrednosti, odlikuju se i različitim uslovima za turističu eksploataciju. Lekovitost termomineralnih izvora i njihov značaj na ovom prostoru koristili su jos Rimljani. Sokobanja se u periodu II Svetskog rata svrstavala u red najposećenijih, a tu poziciju je zadržala do današnjih dana. Planinski prostor sokobanjske kotline predstavlja pravu turističku vrednost. Sokobanju okružuju planine Ozren, Rtanj, Devica i Bukovik. Ozren je planina lečilište, pluća Soko banje, prepun gustom četinarskom i listopadnom šumom. U prelepom ambijentu netaknute prirode za goste naših apartmana, na izletištu Kalinovica, obezbeđen je poseban program. Sokobanja ima i svoje “more“, a to je Bovansko jezero, nastalo veštačkom akumulacijom reke Moravice i nalazi se na 8 km od nje. Na jezeru se nalazi par uređenih plaža na kojima možete provesti lepe i romantične trenutke.

Jedno od obeležja Sokobanje su i njeni kulturno-istorijski spomenici. U samom centru Soko Banje se nalaze Amam, Milošev konak i Crkava Svetog Preobraženja Gospodnjeg. Tursko kupatilo „ Amam“ nalazi se u centralnom banjskom parku, sa kadom u kojoj se „banjao“, Knez Miloš Obrenović. Kupatilo vodi poreklo još iz perioda Rimljana, o čemu svedoče stari temelji i fragmenti antičkih opeka koji su bili pronađenji prilikom rekonstrukcije centralnog bazena. Manja kupatila, koja se danas nalaze u sklopu kompleksa centralnog banjskog kupatila su iz perioda vladavine Turaka. Kupatilo je više puta obnavljano kako bi zadržalo svoju veoma značajnu istorijsku vrednost, turističku atraktivnost i zdravstveno – rekreativnu funkcionalnost. 

Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg sagrađena je 1892. godine u Srpsko – Vizantijskom stilu sa bistom Mitropolita Mihaila u porti. Ktitor crkve je Mitropolit Mihailo, a radove na unutrašnjosti i dekoraciju crkve pomogao je Blagoje Hadži Pavlović, trgovac iz Sokobanje. Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg građena je pored ostatka stare crkve koji se i danas nalaze neposredno pored zvonika. Za staru crkvu vezuje se da je, pored drugih sakralnih objekta podigao kralj Milutin. Današnju crkvu Svetog Preobraženja Gospodnjeg gradile su izbeglice iz Rusije, i to samo za „uhljeblje“. Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg ima samo delimično fresko slike, a dominira freska Hristos Panagokrator. Crkvu je bogato darivao knez Miloš, i naročito se ističe jevanđelje iz 1836.

Zgrada Miloševog konaka Zgrada građena za potrebe administracije Kneževine Srbije. Ima izvesne spoljne odlike stila narodnog gradjenja, dok se u konstrukciji i u rasporedu prostora uočava bitno odstupanje od nasleđene građevinske tradicije – svodovi od opeke, masivni kameni zidovi i dr.

Akva park „Podina“ je od centra Sokobanje udaljen 1,5 km i izgrađen je u okviru sportsko-rekreativnog kompleksa Podina. Ovaj zabavni vodeni kompleks izgrađen je na površini od 2 ha i može da primi oko 2500 posetilaca. Kompleks sadrži: poluolimpijski bazen sa sportskom opremom, rekreativni bazen sa vodenim pečurkama za decu i odrasle, bazen sa 3 tobogana i dečiji bazen sa vodenim atrakcijama i rekvizitima za igru.

akva park podina sokobanja 4

Za vreme letnje turističke sezone u Sokobanji se u okviru banjskog kulturnog leta organizuju brojne manifestacije koje upotpunjavaju sadržaj boravka turista.

Prva harmonika Sokobanje – takmičenje najboljih harmonikaša iz Srbije i inostranstva;
Zlatne ruke – sabor narodnog stvaralaštva, običaja, zaboravljenih narodnih jela;
Sveti Jovan biljober – okupljanje odgajivača i berača lekovitog bilja iz zemlje i inostanstva;
Maraton želja – manifestacija zabavno-rekreativnog karaktera, obilaska banjskih izletišta;
Avgust u avgustu – manifestacija sportsko-rekreativnog karaktera.

Ovo je samo jedan delić turističke ponude Sokobanje. Nadamo se da smo Vam bar malo zagolicali maštu i da ćete doći da doživite Sokobanju.